subota, 15. veljače 2014.

Boka Kotorska od kampanela do kampanela

Knjiga Slobodana Prosperova Novaka "Boka Kotorska – od kampanela do kampanela" predstavlja putopis od mjesta do mjesta, od kampanela do kampanela, kroz koji Novak kao stalnu vertikalu prostora prepoznaje i opisuje upravo zvonike koji svoj glas pronose podjednako poviješću i sadašnjošću. Zahvaljujući druženju s pokojnim don Brankom Sbutegom, Novak je – kao i mnogi drugi hrvatski intelektualci – upoznao jedan prostor, ali i više od toga: golemom znatiželjom proniknuo u njegove ljepote, posebnosti, u njegove priče i trajnu zanimljivost situirajući ga u kontekst ukupne crnogorske obale kojem danas, nakon svih povijesnih mijena, pripada. 

Posebnu pozornost Novak posvećuje hrvatskom, odnosno katoličkom elementu Boke Kotorske, čiji su moreplovci, knezovi, gospoda i sveci utkali Bokokotorski zaljev na raznolike karte svijeta. Novakova knjiga tako na zanimljiv i čitatelju prihvatljiv način ponovno aktualizira svece, kapetane, djeve od čekanja i junake od boja, poznate i manje poznate zanimljivosti koje su svoje ishodište i uvir našli u tako znamenitom zaljevu kakav je bokokotoski. 

(Ulomak iz knjige)
Obzidani Kotor, miljenik mitova 

Priča se da je u staro vrijeme, dok je Risan bio središnje mjesto zaljeva, bio u Kotoru neki tor; pošto je Risan propao u more, počne se na tom novom mjestu u dnu suprotnog zaljeva zidati neki novi grad, baš kod tog tora, pa ga nazvaše Kotor. Iznad grada vidi se neka pećina za koju se pripovijeda da ju je počeo kopati Stevan, srpski vladar iz roda Nemanjića, i da je tek pod njim započeo Kotor dobivati svoj današnji trokutni obris. Na mjestu današnjega utvrđenog grada postojalo je predantikno naselje Ilira iz plemena Agravonita. Čini se da su u njihovo naselje Grci stigli već u III. stoljeću pr. Kr, ali je današnji grad Kotor dobio pravo značenje tek kao rimski Acruvium kojega spominje Plinije Mlađi, no njemu lokaciju nije lako odrediti. Taj rimski Kotor opustošili su Goti u V. stoljeću da bi onda s velikom energijom on bio obnovljen kao bizantinska Dekatura koja kasnije ni jednog dana neće biti pod turskom vlašću… 



Nema komentara:

Objavi komentar